Ljeto u Geoparku 2026.: od povijesti Zemlje i vulkana do mora i živog svijeta Viškog arhipelaga

Tijekom ljeta 2026. Geopark Viški arhipelag sudjelovao je u programima Ljeto u Komiži, Mini ljeto u Komiži i Viško ljeto, kroz kontinuirani program znanstveno-edukativnih radionica za djecu te ciklus predavanja namijenjenih široj publici.

Poseban dio ovogodišnjeg programa bio je Mini Science Day – Mali znanstveni dan, koji se tijekom srpnja i kolovoza održavao svake srijede u Komiži. Kroz devet ljetnih termina djeca su iz tjedna u tjedan upoznavala novu temu iz geologije, paleontologije, biologije i prirodne baštine Viškog arhipelaga.

Program za najmlađe proširen je i na Grad Vis, gdje su tijekom kolovoza održane još dvije radionice, posvećene vulkanima te zmijama Viškog arhipelaga.

Uz dječji program, tijekom ljeta održano je i ukupno sedam popularno-znanstvenih predavanja u Komiži i Visu, kroz koja smo publici približili neke od najvažnijih geoloških priča našeg područja – od najstarijih stijena Jadrana i geologije Biševa do pitke vode na Visu, geolokaliteta i geološkog razvoja cijelog Viškog arhipelaga.

Svake srijede nova znanstvena priča

Ideja Mini Science Daya bila je djeci omogućiti da tijekom cijelog ljeta ne budu samo slušatelji, nego mali istraživači.

Zato su radionice bile zamišljene kao spoj kratkog uvoda, razgovora, praktičnog rada, promatranja uzoraka, mikroskopiranja, crtanja, uspoređivanja i samostalnog zaključivanja.

Kroz ljeto smo krenuli od jednog od najvećih pitanja – kako se Zemlja mijenjala tijekom svoje povijesti?

Upoznavali smo starost našeg planeta, velika geološka razdoblja i promjene koje su se tijekom milijuna godina događale na Zemlji. Djeca su učila da se kontinenti, mora, klima i živi svijet neprestano mijenjaju te da o toj davnoj prošlosti danas možemo učiti upravo proučavajući stijene i fosile.

Vulkani, magma i neobična geologija našeg arhipelaga

Jedna od tema koja je izazvala posebno zanimanje bili su vulkani.

Učili smo kako nastaju, što se nalazi ispod njihove površine, koja je razlika između magme i lave te što nam vulkanske stijene mogu otkriti o procesima koji su se nekada odvijali duboko u Zemlji.

Za djecu s Visa to nije bila samo priča o udaljenim vulkanima koje možemo vidjeti u dokumentarnim filmovima. Viški arhipelag ima vlastite tragove magmatske aktivnosti, zbog čega su se priče o Brusniku, Jabuci i njihovim neobičnim stijenama mogle povezati s prostorom koji nam je svima poznat.

Tema vulkana bila je ujedno jedna od dvije Mini Science Day radionice koje smo tijekom kolovoza održali i u Gradu Visu.

Geologija Viškog arhipelaga – što nam govori krajolik oko nas?

Velik dio radionica bio je posvećen upravo geologiji Viškog arhipelaga i njegovim geolokalitetima.

Učili smo kako razlikovati osnovne vrste stijena, kako one nastaju i zašto stijene na različitim dijelovima našeg arhipelaga nisu jednake. Razgovarali smo o tome što čini neki lokalitet geološki posebno vrijednim te zašto ih je važno poznavati, istraživati i čuvati.

Djeca su upoznavala pojedine geolokalitete Visa i okolnih otoka te kroz kartu povezivala ono o čemu govorimo sa stvarnim prostorom u kojem žive.

Posebnu priču predstavlja Biševo, kojem smo se tijekom ljeta posvetili i kroz dječje aktivnosti i kroz predavanje za odraslu publiku.

Iako malen, ovaj otok krije vrlo zanimljivu geološku prošlost. Njegove stijene, krški oblici, špilje i današnja obala rezultat su procesa koji su trajali milijunima godina. Upravo promatranjem takvih lokaliteta postaje jasno da geologija nije nešto apstraktno i udaljeno – ona se nalazi svuda oko nas.

Stijene pod mikroskopom

Jedan od najatraktivnijih dijelova radionica bio je rad s petrografskim mikroskopom.

Stijena koja izvana može izgledati gotovo jednolično, kada je pogledamo u vrlo tankom presjeku pod mikroskopom otkriva sasvim drukčiji svijet minerala, struktura i boja.

Djeca su uspoređivala različite uzorke, promatrala stijene povezane s geološkim posebnostima našeg arhipelaga te upoznala i prehnit, mineral koji nam govori o posebnim uvjetima kroz koje su stijene tijekom svoje geološke povijesti prolazile.

Na taj su način mogla vidjeti i kako zapravo izgleda dio posla geologa – od uzorka stijene do zaključka o procesima koji su se dogodili prije mnogo milijuna godina.

Fosili i rudisti – stanovnici mora kojeg više nema

Na našem putovanju kroz prošlost Zemlje nezaobilazna tema bili su fosili.

Djeca su učila kako fosili nastaju, što sve može ostati sačuvano u stijeni i zašto su fosili jedan od najvažnijih izvora podataka o životu u davnoj prošlosti.

Tražili smo ih u uzorcima stijena i razgovarali o tome kako geolog iz fosila može zaključiti kakav je okoliš nekada postojao na određenom području.

Posebno smo upoznali rudiste – danas izumrlu skupinu školjkaša koja je nekada živjela u toplim, plitkim morima. Njihove fosilizirane ostatke možemo pronaći u vapnencima, a oni nam danas svjedoče o potpuno drukčijem svijetu koji je na ovom prostoru postojao prije više desetaka milijuna godina.

Na mjestima na kojima danas hodamo po kamenu i gledamo mediteranski krajolik, nekada se nalazilo more u kojem su živjeli organizmi kojih danas više nema.

Od geološke prošlosti do današnjeg mora

Mini Science Day nije ostao samo u svijetu stijena.

Dio radionica bio je posvećen morskom ekosustavu. Pod mikroskopom smo promatrali kapljicu mora i otkrivali život koji golim okom uglavnom ne možemo vidjeti.

Upoznali smo fitoplankton i zooplankton, slagali hranidbene odnose među morskim organizmima i pokušali odgovoriti na pitanje tko koga jede – i što bi se dogodilo kada bi jedna karika iz tog sustava nestala.

Jedan od važnih zaključaka bio je da najmanji organizmi mogu imati jednu od najvećih uloga. Plankton se nalazi u samom temelju morskih hranidbenih mreža, pa bez njega ne bi mogao funkcionirati ni morski svijet kakav poznajemo.

Ribe – što možemo saznati iz ljuske i otolita?

Na radionici posvećenoj ribama otišli smo još korak dalje.

Djeca su učila o vanjskoj i unutarnjoj anatomiji ribe, promatrala njezine organe i kroz praktičan rad otkrivala kako je tijelo ribe prilagođeno životu u vodi, a ribu smo i secirali.

Pod mikroskopom smo promatrali riblje ljuske i njihove priraste, a upoznali smo i otolite – male strukture u unutarnjem uhu ribe koje imaju važnu ulogu u ravnoteži i orijentaciji te se koriste i u određivanju starosti riba.

Zmije Viškog arhipelaga

Ljetni ciklus dječjih radionica završili smo temom koja uvijek izaziva mnogo pitanja – zmijama Viškog arhipelaga.

Učili smo kako su se zmije razvijale, kako izgleda njihovo tijelo, kako se kreću, čime se hrane i koje vrste možemo susresti na području našeg arhipelaga.

Jednako važno bilo je razgovarati o njihovoj ulozi u prirodi te o tome kako se pravilno i odgovorno ponašati kada zmiju susretnemo u njezinu prirodnom staništu.

Radionica o zmijama održana je i u Gradu Visu te je bila druga od dvije tamošnje kolovoške radionice Mini Science Daya.

Sedam predavanja – geologija za sve generacije

Dok su srijede u Komiži bile rezervirane prvenstveno za naše male znanstvenike, kroz sedam ljetnih predavanja geološke teme približili smo i odrasloj publici, lokalnom stanovništvu i posjetiteljima otoka.

Predavanja su održavana u Komiži i Visu, a bavila su se najvažnijim posebnostima Geoparka: najstarijim stijenama na Jadranu, geološkim razvojem Viškog arhipelaga, geologijom Biševa, vrijednim geolokalitetima i zaštićenim dijelovima prirode te jednim od najzanimljivijih pitanja života na pučinskom otoku – kako Vis ima vlastitu pitku vodu.

Kroz različite teme pokušali smo publici pokazati da današnji krajolik nije nastao odjednom. Oblikovali su ga procesi koji traju stotinama milijuna godina, a njihovi tragovi nalaze se u stijenama, reljefu, špiljama, izvorima, fosilima i obali koju danas poznajemo.

Jedno ljeto, milijuni godina priče

Ovogodišnji program tako je povezao devet Mini Science Day radionica u Komiži, dvije dodatne radionice u Visu i sedam predavanja u oba grada.

Iza tih brojki ipak je važnije ono što smo zajedno istraživali.

Od nastanka Zemlje, geoloških razdoblja, vulkana i fosila, preko geologije Visa i Biševa, rudista i stijena pod mikroskopom, pa sve do planktona, riba i zmija – svaka je tema bila dio iste velike priče o prostoru Viškog arhipelaga.

Upravo je to jedna od važnih uloga UNESCO Global Geoparka: znanstveno znanje približiti ljudima i pokazati da geologija, priroda i život nisu odvojene priče. Geološka prošlost oblikovala je današnji reljef, vodu, tlo, more i ekosustave, a njezine tragove možemo pronaći gotovo na svakom koraku.

Posebno nas veseli što su najmlađi sudionici tijekom cijelog ljeta imali priliku znanost doživjeti vlastitim rukama i očima – gledati kroz mikroskop, proučavati stijene, tražiti fosile, slagati geološku prošlost, istraživati morski svijet i postavljati nova pitanja.

Zahvaljujemo svima koji su tijekom ljeta sudjelovali na našim radionicama i predavanjima, kao i organizatorima programa Ljeto u Komiži, Mini ljeto u Komiži i Viško ljeto 2026.

Ljeto završava, ali priče Viškog arhipelaga ostaju svuda oko nas – zapisane u stijenama, fosilima, moru i krajoliku koji svakodnevno gledamo.