Održana UNESCO revalidacija Geoparka Viški arhipelag

Od 22. do 26. lipnja 2026. godine u Geoparku Viški arhipelag održana je UNESCO revalidacija, redoviti proces vrednovanja UNESCO globalnih geoparkova kojim se prati njihov rad, upravljanje, razvoj, međunarodna suradnja, vidljivost, povezanost s lokalnom zajednicom te očuvanje i interpretacija geološke, prirodne i kulturne baštine.

Revalidacija je za svaki UNESCO globalni geopark važan trenutak jer ne predstavlja samo pregled provedenih aktivnosti, nego i priliku za sagledavanje razvoja prostora, načina upravljanja baštinom, uključenosti lokalne zajednice i smjera u kojem se Geopark nastavlja razvijati. Za Viški arhipelag, prostor iznimne geološke, prirodne, kulturne i maritimne vrijednosti, revalidacija je ujedno bila prilika da se evaluatorima predstavi složenost života i rada na pučinskom otočju, ali i snaga zajednice koja taj prostor čuva, tumači i razvija.

Program je započeo u Posjetiteljskom centru Geoparka Viški arhipelag u Komiži predstavljanjem upravljačke strukture, aktualnih projekata, razvojnih aktivnosti, izazova i napretka ostvarenog od prethodne revalidacije. U sklopu uvodnog programa održano je i stručno predavanje dr. sc. Tvrtka Korbara o solnim dijapirima kao geološkom temelju svih otoka i podmorskih uzvisina jedinstvenog UNESCO globalnog geoparka Viški arhipelag. Time je već na početku programa istaknuta jedna od ključnih geoloških posebnosti našeg prostora — dubinska geološka struktura koja je važna za razumijevanje nastanka otoka, reljefa, podmorja, izvora pitke vode i ukupnog krajolika Viškog arhipelaga.

Tijekom višednevnog terenskog programa evaluatori su obišli ključne lokalitete Geoparka na području Visa, Biševa i Komiže. Obilazak je bio osmišljen tako da prikaže Geopark kao cjelinu — ne samo kroz geološke fenomene, nego i kroz njihovu povezanost s morem, vodom, poljoprivredom, ribarstvom, kulturnom baštinom, obrazovanjem, turizmom i svakodnevnim životom lokalne zajednice.

Na Put poja geostazi predstavljeni su interpretacijski sadržaji, edukacijska infrastruktura, održivi turizam i povezanost geološke, prirodne i kulturne baštine. Lokaliteti Krušovica i Podšpilje poslužili su kao važni primjeri otočnog krajolika u kojem se prirodni resursi, pitka voda, poljoprivreda, suhozidna baština i život u unutrašnjosti otoka isprepliću s geološkom osnovom prostora. Upravo takvi lokaliteti pokazuju kako geologija nije samo znanstvena tema, nego temelj razumijevanja načina na koji se na otoku živjelo, radilo i prilagođavalo prirodnim uvjetima.

Poseban dio programa bio je posvećen otoku Biševu, jednom od najprepoznatljivijih i geološki najzanimljivijih dijelova Viškog arhipelaga. Evaluatori su obišli lokalitete povezane s geologijom otoka, morskom baštinom, zaštitom prirode i upravljanjem posjetiteljima, uključujući područje Stupišća, Modru špilju, Gatulu, Libri, Medvidinu špilju i druge važne točke Biševske geostaze. Biševo je predstavljeno kao prostor u kojem se iznimne prirodne vrijednosti susreću s izazovima posjećivanja, zaštite, interpretacije i očuvanja otočnog života. Kroz obilazak su posebno naglašene teme upravljanja posjetiteljima, zaštite osjetljivih morskih špilja, interpretacije geološke i kulturne baštine te održivog korištenja prostora.

U sklopu obilaska Vis–Rukavac geostaze predstavljene su geološke i geomorfološke posebnosti južnog dijela otoka Visa, obalni krajolik i morska baština, kao i kulturno-povijesni slojevi grada Visa. Program je uključio lokalitete Ruda, Srebrna, Bili bok i Zelena špilja, vođeni obilazak grada Visa, posjet Zavičajnom muzeju Grada Visa, susrete s lokalnim dionicima te predstavljanje obrazovnih i partnerskih aktivnosti, uključujući i rad Srednje škole. Na ovom dijelu programa posebno je došla do izražaja povezanost geologije, prirode, povijesti, obrazovanja i lokalnog identiteta.

Završni terenski dan bio je posvećen Komiži i Komiškoj geostazi, s naglaskom na najstarije stijene poznate na Jadranu, solni dijapir, izvore pitke vode te povezanost geologije s kulturnim krajolikom i životom lokalne zajednice. Uz obilazak Kamenica i Gusarice, program je dodatno obogaćen iskustvom plovidbe na gajeti falkuši te posjetom Koritima. Time je završni dan na poseban način povezao more, kamen, vodu i tradiciju — elemente koji snažno oblikuju identitet Komiže i Viškog arhipelaga.

Iskustvo gajete falkuše omogućilo je predstavljanje komiške ribarske baštine ne samo kao kulturne vrijednosti, nego i kao živog svjedočanstva prilagodbe čovjeka moru, udaljenosti, vjetrovima i prirodnim uvjetima pučinskog prostora. Posjet Koritima dodatno je otvorio temu vode, rada u krajoliku, tradicijskog korištenja prostora i odnosa lokalne zajednice prema prirodnim resursima. Upravo su takvi trenuci pokazali koliko se geološka baština Viškog arhipelaga ne može promatrati odvojeno od ljudi koji u tom prostoru žive i koji ga svojim znanjem, radom i pričama nastavljaju tumačiti.

Revalidacija je završila završnim sastankom s evaluatorima, na kojem su predstavljeni elementi samoevaluacijskog izvješća, postignuća Geoparka od prethodne revalidacije te smjernice za daljnji razvoj. Razgovaralo se o dosadašnjem radu, razvojnim mogućnostima, izazovima upravljanja velikim morskim područjem, jačanju interpretacije, edukacije, održivog turizma i daljnjem uključivanju lokalne zajednice.

Geopark Viški arhipelag zahvaljuje svim partnerima, institucijama, lokalnim dionicima, stručnjacima, školama, udrugama, vodičima, suradnicima i članovima zajednice koji su sudjelovali u pripremi i provedbi revalidacijskog programa.

Posebno zahvaljujemo gradovima Visu i Komiži, komunalnim i javnim službama, obrazovnim ustanovama, turističkim dionicima, partnerima u zaštiti prirode, kulturi i baštini, Zavičajnom muzeju Grada Visa, Srednjoj školi, lokalnim vodičima, suradnicima na terenu, sudionicima susreta s evaluatorima te svima koji su svojim znanjem, iskustvom, vremenom i gostoprimstvom doprinijeli predstavljanju Viškog arhipelaga kao prostora iznimne geološke, prirodne, kulturne i društvene vrijednosti.

UNESCO revalidacija važna je potvrda dosadašnjeg rada, ali i poticaj za daljnje jačanje uloge Geoparka u očuvanju baštine, edukaciji, održivom razvoju i povezivanju lokalne zajednice s jedinstvenim prostorom Viškog arhipelaga. Viški arhipelag nije samo prostor iznimnih geoloških fenomena — on je prostor u kojem se geologija, more, kultura i život zajednice neprestano isprepliću, stvarajući baštinu koju je potrebno razumjeti, čuvati i prenositi budućim generacijama.