Svjetski dan morskih kornjača: glavata želva u viškom akvatoriju

Svjetski dan morskih kornjača, koji se obilježava 16. lipnja, prilika je da se podsjetimo na jednu od najposebnijih životinja koje se bilježe i u viškom moru – glavatu želvu (Caretta caretta).

Glavata želva najčešća je morska kornjača u Jadranu. Prepoznatljiva je po snažnoj glavi i čeljustima, kojima se hrani različitim morskim organizmima, među kojima su rakovi, školjkaši, ježinci, meduze i drugi beskralježnjaci. Veći dio života provodi u moru, prelazeći velike udaljenosti između područja hranjenja i gniježđenja.

Iako se glavate želve ne gnijezde na našim obalama, Jadransko more za njih ima važnu ulogu kao područje prehrane, kretanja i odrastanja. Odrasle i mlade jedinke koriste otvorene i prozirne vode Jadrana kao važno hranilište, a njihova prisutnost u viškom akvatoriju pokazuje koliko je ovo morsko područje važno i za vrste koje kroz njega prolaze ili ga koriste tijekom dijela svoga životnog ciklusa.

Da su ove velike morske putnice prisutne i u viškom moru, podsjetio nas je i slučaj iz Oključne, gdje je pronađena ozlijeđena glavata želva. U njezino spašavanje uključili su se Plavi svijet Vis, Geopark Viški arhipelag, HGSS – Stanica Split, Ispostava otok Vis i Gradina Vis d.o.o. Takvi slučajevi pokazuju koliko je važna brza reakcija, ali i suradnja lokalnih službi, udruga i zajednice u zaštiti morskih životinja.

Morske kornjače dišu plućima, zbog čega moraju redovito izranjati na površinu kako bi udahnule zrak. Upravo su zato posebno ranjive na sudare s plovilima, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada je promet na moru najintenzivniji. Osim plovidbe, prijetnju im predstavljaju i zaplitanje u ribarske alate, morski otpad, onečišćenje te uznemiravanje. Plutajući plastični otpad, osobito vrećice, mogu zamijeniti za hranu, što za njih može imati ozbiljne posljedice.

Viški arhipelag dio je vrijednog morskog područja u kojem se susreću otvoreno more, bogato podmorje, morski grebeni, špilje i važna staništa brojnih vrsta. Briga o moru zato nije važna samo zbog očuvanja krajolika i baštine, nego i zbog živog svijeta koji u njemu obitava ili kroz njega prolazi.

Svjetski dan morskih kornjača podsjetnik je da odgovornim ponašanjem možemo pomoći u očuvanju ovih ugroženih morskih životinja. Otpad ne smijemo ostavljati u moru ni na obali, pri plovidbi je potrebno biti pažljiv i usporiti u slučaju opažanja morske životinje, a ribarski alat i otpad treba zbrinjavati odgovorno. Ako ugledamo morsku kornjaču, potrebno ju je promatrati s udaljenosti i ne uznemiravati je.

Svaku ozlijeđenu, iscrpljenu ili uginulu morsku kornjaču potrebno je prijaviti nadležnim službama.

Glavata želva nije samo rijedak i poseban prizor na morskoj površini. Ona je podsjetnik da je more živi prostor koji dijelimo s brojnim vrstama te da ga možemo očuvati samo pažljivim i odgovornim odnosom prema prirodi.