Dan Natura 2000 - Natura 2000 u Viškom arhipelagu: more kao prostor najveće vrijednosti

Viški arhipelag jedno je od najvažnijih područja za očuvanje morske prirode u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iako se najčešće doživljava kroz prepoznatljive krajolike Visa, Biševa, Ravnika, Budikovca, Brusnika, Sveca, Palagruže, Galijule i brojnih manjih otočića, grebena i hridi, njegova najveća prirodna vrijednost u europskom kontekstu posebno je vezana uz more, podmorje i život koji se u njemu skriva.

Područje Viškog arhipelaga čini čak 60 % morskog dijela Natura 2000 mreže Splitsko-dalmatinske županije, odnosno gotovo 600 km² morskog prostora važnog za očuvanje prirode. Istodobno, kopneni dio Viškog arhipelaga čini 5,6 % kopnenog dijela županijske Natura 2000 mreže. Ti podaci jasno pokazuju da je upravo morski prostor Viškog arhipelaga od iznimne važnosti za očuvanje europski vrijednih staništa i vrsta.

Natura 2000 na području Viškog arhipelaga obuhvaća cijeli kopneni dio otoka, otočića i hridi te podmorje do 500 metara od obale. To znači da se zaštita ne odnosi samo na otok Vis, nego na širi otočni i morski prostor koji uključuje Biševo, Ravnik, Budikovac, Brusnik, Svetac, Palagružu, Galijulu i brojne manje otočiće i grebene. Upravo ta raznolikost kopnenih, obalnih i morskih staništa čini Viški arhipelag posebno vrijednim dijelom europske ekološke mreže.

U ovom prostoru čuvaju se različiti morski i obalni stanišni tipovi, među kojima se posebno ističu morske špilje, grebeni, naselja posidonije, pješčana dna te akvatorij važan za dobrog dupina. Osim podmorja, Natura 2000 obuhvaća i staništa važna za ptice pučinskih otoka, koje udaljene i teško pristupačne dijelove arhipelaga koriste za gniježđenje, odmor ili hranjenje.

Posebno mjesto u prirodnoj baštini Viškog arhipelaga zauzimaju morske špilje. Na ovom području evidentirano je 38 morskih špilja kao Natura 2000 stanišni tip 8330 – preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje. One se ne nalaze samo oko Visa i Biševa, nego i oko Sveca, Brusnika, Palagruže i Galijule. Morske špilje nisu samo atraktivni krajobrazni fenomeni, nego osjetljivi podmorski sustavi u kojima vladaju posebni uvjeti svjetlosti, temperature, strujanja mora i života prilagođenog sjeni, polumraku ili potpunoj tami.

Među najpoznatijim primjerima takvih prostora svakako su špilje oko Biševa, no ukupna vrijednost Viškog arhipelaga ne proizlazi samo iz pojedinačnih poznatih lokaliteta. Ona se nalazi u cjelini: u povezanosti otvorenog mora, pučinskih otoka, podmorskih grebena, morskih špilja, livada posidonije i staništa brojnih morskih organizama. Upravo ta povezanost čini arhipelag važnim područjem za dugoročno očuvanje bioraznolikosti Jadrana.

Važan dio ovog prostora čine i naselja posidonije, morske cvjetnice koja ima iznimnu ekološku ulogu u Sredozemlju. Posidonija stvara podmorske livade koje su stanište, hranilište i zaklon za brojne morske vrste. Ona pridonosi bistrini mora, stabilizaciji morskog dna i očuvanju obalnih ekosustava. Zbog sporog rasta i osjetljivosti na pritiske, naselja posidonije smatraju se jednim od ključnih pokazatelja očuvanosti morskog okoliša.

Akvatorij Viškog arhipelaga važan je i za dobrog dupina, jednu od najprepoznatljivijih zaštićenih vrsta Jadrana. Njegova prisutnost podsjeća da očuvanje mora ne znači samo zaštitu pojedinih lokaliteta, nego i očuvanje šireg životnog prostora: područja kretanja, hranjenja, odmora i razmnožavanja morskih organizama.

Posebna pozornost u upravljanju ovim područjem posvećuje se upravo morskim špiljama kao iznimno osjetljivom Natura 2000 staništu. Kroz projekt ASPeH – Adriatic Species and Habitats of Coastal Areas proveden je postupak javnog savjetovanja o nacrtu Plana očuvanja Natura 2000 stanišnog tipa 8330 – preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje na području Viškog arhipelaga. U sklopu savjetovanja zaprimljeno je pet dopisa odnosno e-mailova, a provedivi prijedlozi uzeti su u obzir pri doradi teksta Plana.

Posebna pozornost u tom je procesu posvećena Medvidinoj špilji na Biševu, jednom od najosjetljivijih lokaliteta Viškog arhipelaga. U doradi Plana adresirana je mogućnost ponovnog korištenja plutajuće ograde na ulazu u špilju, uz nadzornu kameru i aktivan nadzor lokalnog čuvara prirode, kako bi se spriječilo ilegalno organizirano posjećivanje i smanjilo uznemiravanje ovog iznimno vrijednog staništa.

Takav pristup važan je i zbog činjenice da Medvidina špilja predstavlja prostor potencijalno važan za mogući povratak sredozemne medvjedice, jedne od najugroženijih morskih vrsta Sredozemlja. Ovaj primjer pokazuje da očuvanje Natura 2000 područja ne znači samo bilježenje prirodnih vrijednosti, nego i konkretno planiranje mjera zaštite, nadzora i odgovornog upravljanja prostorom.

Zato Natura 2000 na području Viškog arhipelaga nije samo administrativna oznaka na karti. Ona je potvrda da je riječ o prostoru iznimne prirodne vrijednosti, ali i podsjetnik da je ta vrijednost osjetljiva. Pritisci poput intenzivnog sidrenja, onečišćenja mora, neodgovornog posjećivanja morskih špilja, uznemiravanja životinja, prekomjernog korištenja obalnog prostora i klimatskih promjena mogu dugoročno utjecati na stanje staništa i vrsta zbog kojih je područje uključeno u europsku ekološku mrežu.

Očuvanje Viškog arhipelaga zato nije samo pitanje zaštite prirode, nego i pitanje odgovornog odnosa prema prostoru koji je temelj lokalnog identiteta, turizma, ribarstva, znanstvenih istraživanja i života otočnih zajednica. More Viškog arhipelaga nije samo kulisa lijepog krajolika — ono je živi sustav, dio europske prirodne baštine i jedno od ključnih područja za očuvanje morske bioraznolikosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji.