Dan bioraznolikosti u Viškom arhipelagu: život na crnim pučinskim stijenama

Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj, Geopark Viški arhipelag izdvaja jednu od naizgled malih, ali iznimno zanimljivih posebnosti svoje otočne faune – crne gušterice koje obitavaju na pučinskim otocima Jabuci i Brusniku.

Riječ je o guštericama iz skupine krških gušterica, čije su pojedine otočne populacije na području srednjeg Jadrana razvile izrazito tamnu, gotovo crnu obojenost. U stručnoj i popularno-znanstvenoj literaturi takva se pojava često povezuje s melanizmom, odnosno povećanom količinom tamnog pigmenta u koži. Kod otočnih populacija gušterica takva obilježja posebno su zanimljiva jer upućuju na dugotrajnu prilagodbu životu u izoliranim i specifičnim okolišnim uvjetima.

Jabuka i Brusnik pripadaju najposebnijim otocima Viškog arhipelaga. Za razliku od većine hrvatskih otoka, koji su uglavnom građeni od vapnenca, Jabuka i Brusnik vezani su uz magmatske, odnosno vulkanske stijene, zbog čega imaju iznimnu geološku vrijednost. Oba su otoka zaštićena kao geološki spomenici prirode, a nalaze se i unutar šireg područja UNESCO svjetskog geoparka Viški arhipelag.

Upravo takvo stanište oblikuje i život koji na njima opstaje. Pučinski otoci izloženi su jakom suncu, vjetru, posolici, oskudici tla i vrlo ograničenoj vegetaciji. Na takvim mjestima nema mnogo zaklona, hrane ni vode, pa se život razvija u uvjetima stalne izloženosti. Crne gušterice Jabuke i Brusnika zato nisu samo zanimljiv detalj otočne faune, nego vrijedan primjer kako izolacija, geologija i klima mogu utjecati na izgled i opstanak vrsta.

Posebnost Jabuke dodatno je naglašena njezinim položajem i građom. Ovaj nenaseljeni, strmi pučinski otočić nalazi se zapadno od Visa, a u njegovu se tamnom vulkanskom stijenju nalazi magnetit, zbog kojega se u blizini otoka tradicionalno spominju smetnje u radu magnetskog kompasa.  Na tako nepristupačnom i ogoljenom prostoru opstaju samo vrste izrazito prilagođene ekstremnim uvjetima.

Brusnik, iako manji i niži, također je izniman primjer pučinskog otočnog staništa. Njegov krajolik čine tamne stijene, velike kamene oblutke i vrlo oskudna vegetacija, a upravo se crna gušterica često navodi kao jedna od njegovih najpoznatijih živih posebnosti.

Važnost ovih gušterica nije samo u njihovoj rijetkosti ili neobičnoj boji. One nas podsjećaju da bioraznolikost ne čine samo velike, lako prepoznatljive vrste i atraktivni prirodni fenomeni. Ona se često očituje u malim, lokalnim i osjetljivim populacijama koje žive na rubovima stijena, u pukotinama kamena i na otocima do kojih čovjek rijetko dolazi.

Upravo zato su pučinski otoci Viškog arhipelaga dragocjeni prirodni laboratoriji. Na njima se jasno vidi povezanost geologije, klime, izolacije i živog svijeta. Crne gušterice Jabuke i Brusnika mali su, ali snažan podsjetnik da se prirodna vrijednost nekog prostora ne mjeri samo njegovom veličinom, nego i jedinstvenošću života koji se ondje razvio.

Na Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, one nas podsjećaju na važnost očuvanja i najmanjih staništa – jer se upravo u njima često kriju najposebnije priče prirode.