Tko želi znati više
RAVNIK I ZELENA ŠPILJA
Otočić Ravnik pripada skupini od nekoliko otoka i hridi uz jugoistočnu obalu Visa u blizini sela Rukavac.
Nije naseljen, a pokriven je uglavnom vegetacijom eumediteranske makije uz primjese alepskog bora. Na njemu se gnijezde galebovi klaukavci i čiope. Otočić Ravnik zaštćen je u obliku značajnog krajobraza.
Taj otočić samo je nepun kilometar udaljen od obale, izdiže se 38m iznad mora. Na otočiću Ravniku, na zapadu njegove južne obale nalazi se Zelena špilja zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode od 1967. godine. Naziv je dobila prema zelenkastom odsjaju mora koji je posljedica mnoštva zelenih algi. Špilja ima dva ulaza. Ti su ulazi, a i sama unutrašnjost, dovoljno veliki da unutra mogu uploviti manji brodovi, pa otuda i priče kako su se u njoj čak skrivali manji ratni brodovi za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Na stropu špilje je mali okrugli otvor kroz koji u unutrašnjost prodiru sunčeve zrake.
Eugen barun Ransonnet je prije Modre špilje posjetio Zelenu špilju. Nije nam poznato da li ju je Ransonnet opisao. Ona je također morala ostaviti snažan dojam na Ransonneta i, kako on kaže, taj njegov posjet Zelenoj špilji bio je dodatni izazov za njegovu biševsku avanturu u istraživanju otoka rupâ (L'Isola dei Busi). Prije Ransonneta Zelenu je špilju posjetio austrijski car Franjo Josip I. sa svojom svitom na putu iz Visa u Komižu 1875.
Zelena špilja ima dva velika otvora tako da u njoj nije moguć svjetlosni efekt plavetnila. Njenu atraktivnost omogućuje otvor u središtu visoke kupole kroz koji prodire sunčana svjetlost i u mraku špilje poput snopa reflektora obasjava morsko dno. Onima koji ne znaju odakle dolazi svjetlost čini se da ja na dnu mora izvor svjetla. Mrak špilje pojačava intenzitet tog čudesnog snopa svjetla koji kao da s dna obasjava površinu te nastaje efekt hologramskog pričina tog čudesnog trika prirode.
Posljednjeg petka, mjeseca srpnja, organizira se program „Liti u škoje. Obo moru, kraju i jubavi“ od strane udruge „Lavurat za poja“. Začetnik ideje „Zelenoj špilji u pohode“ je Joško Repanić, a današnja udruga još uvijek provodi program započet još prije 20 – tak godina.
Program se sastoji od dva dijela: posjet Zelenoj špilji i nastupom večeri poezije uz popraćenost dalmatinskih klapa dok se drugi dio odvija na žalu u Rukavcu kao pučka fešta uz koncert i pečenu srdelu.